Lejlandi (Cupressocyparis leylandii) je jedan od najpopularnijih zimzelenih četinara za formiranje visoke i guste žive ograde. Poznat je po brzom rastu, dobroj sposobnosti formiranja zelenog zida i mogućnosti da relativno brzo obezbijedi privatnost u dvorištu.
Ako planirate sadnju lejlandija u Podgorici, veoma je važno pravilno odrediti razmak između sadnica, pripremiti zemljište, obezbijediti dovoljno vode tokom perioda ukorjenjivanja i na vrijeme početi sa orezivanjem.
Lejlandi može biti odličan izbor za živu ogradu, ali njegov brz rast znači da već prilikom sadnje treba razmišljati o tome kako će ograda izgledati za nekoliko godina.
U nastavku objašnjavamo najvažnije stvari koje treba znati o sadnji, razmaku, zalivanju i održavanju lejlandija.
Zašto je lejlandi popularan za živu ogradu?
Glavna prednost lejlandija je kombinacija brzog rasta i zimzelene krošnje.
Kada se biljke pravilno posade i održavaju, mogu formirati gustu zelenu površinu koja tokom cijele godine pruža zaštitu od pogleda.
Lejlandi se često bira kada je potrebno:
- napraviti visoku živu ogradu
- obezbijediti privatnost u dvorištu
- zakloniti susjedni objekat ili parcelu
- napraviti zimzelenu barijeru
- smanjiti direktnu izloženost vjetru
- relativno brzo zatvoriti veliki prostor.
Međutim, prije sadnje treba imati u vidu da lejlandi prirodno može postati veoma velika biljka. Ako želite ogradu visine dva ili tri metra, njen rast ćete morati kontrolisati redovnim orezivanjem.
Koliko brzo raste lejlandi?
Lejlandi spada među brzorastuće četinare.
U povoljnim uslovima, uz dovoljno vode, hranljivih materija i prostora za razvoj korijena, može ostvariti snažan godišnji prirast.
Često se navodi godišnji rast od približno 50 do 100 cm, ali stvarni prirast može značajno varirati u zavisnosti od starosti biljke, zemljišta, navodnjavanja, položaja i održavanja.
Mlade biljke neposredno nakon sadnje prvo moraju razviti korijenov sistem, pa nije realno očekivati da će svaka sadnica odmah ostvarivati maksimalan rast.
Ako želite više informacija o drugim vrstama, pogledajte i naš vodič „Koji četinari brzo rastu?“
Kada je najbolje saditi lejlandi?
Za sadnju lejlandija veoma su pogodni jesen i proljeće.
U tim periodima temperature su umjerenije, a zemljište obično duže zadržava vlagu. Biljka tako dobija vrijeme da razvije korijen prije ekstremnih ljetnjih temperatura.
Kontejnerske sadnice lejlandija imaju razvijen korijenov sistem u supstratu i mogu se saditi tokom znatno dužeg perioda godine.
Ipak, u Podgorici treba biti posebno oprezan sa sadnjom tokom najtoplijih ljetnjih mjeseci. Temperature zemljišta i vazduha mogu biti veoma visoke, a tek posađena biljka još nema dovoljno razvijen korijen da lako nadoknadi gubitak vode.
Ako se lejlandi sadi tokom toplijeg perioda, pravilno i redovno zalivanje postaje posebno važno.
Kako pravilno posaditi lejlandi?
Prije sadnje treba dobro pripremiti teren.
Prvo označite pravac buduće žive ograde. Ako sadite veći broj biljaka, možete zategnuti kanap kako biste dobili pravilan red.
Mjesto sadnje treba pripremiti tako da korijen ima dovoljno rastresitog zemljišta za razvoj.
Prilikom sadnje vodite računa da biljku ne postavite nepotrebno duboko. Nivo na kojem je biljka rasla u kontejneru dobar je orijentir za dubinu sadnje.
Nakon sadnje zemlju treba pažljivo sabiti oko korijena kako ne bi ostali veliki vazdušni džepovi, a zatim biljku obilno zaliti.
Koliki razmak treba ostaviti između lejlandija?
Ovo je jedno od najčešćih pitanja:
Na kojem razmaku se sadi lejlandi za živu ogradu?
Za klasičnu živu ogradu često se koristi razmak približno 60–100 cm između biljaka.
Međutim, ne postoji jedan idealan razmak za svaku situaciju.
Razmak zavisi od:
- veličine sadnica
- željene visine ograde
- koliko brzo želite da se ograda zatvori
- raspoloživog prostora
- načina budućeg orezivanja
- uslova zemljišta i navodnjavanja.
Kod manjih sadnica može se birati manji razmak kako bi se ograda ranije vizuelno povezala. Kod većih i razvijenijih sadnica često se može ostaviti veći razmak.
Pretjerano gusta sadnja nije uvijek prednost. Biljkama je potreban prostor za razvoj korijena, kao i dovoljno vode i hranljivih materija.
Koliko lejlandija treba za 10 metara žive ograde?
Broj sadnica možemo jednostavno približno izračunati.
Ako sadite na razmaku od 1 metra, za 10 metara ograde potrebno je približno 10–11 sadnica, zavisno od toga gdje postavljate prvu i posljednju biljku.
Ako sadite na 80 cm, potrebno je približno 13 sadnica.
Ako sadite na 60 cm, potrebno je približno 17 sadnica.
Zbog toga prije kupovine izmjerite ukupnu dužinu buduće ograde.
U Vrtnom centru Green IN možemo vam pomoći da prema dužini ograde i veličini raspoloživih sadnica odredite odgovarajući broj biljaka.
Koliko lejlandi treba udaljiti od ograde?
Lejlandi ne treba saditi neposredno uz zid ili ogradu.
Treba ostaviti prostor za razvoj biljke, ali i dovoljno mjesta da kasnije možete prići ogradi radi orezivanja i održavanja.
Potrebna udaljenost zavisi od toga koliko široku živu ogradu želite formirati i koliko intenzivno planirate da je orezujete.
Posebno treba razmišljati o budućnosti. Sadnica koja danas ima malu širinu može nakon nekoliko godina zauzimati znatno više prostora.
Zato prilikom sadnje uvijek planirajte prema konačnoj željenoj veličini žive ograde, a ne samo prema trenutnoj veličini sadnice.
Koliko često treba zalivati lejlandi?
Nakon sadnje pravilno zalivanje je jedan od najvažnijih faktora za uspješno ukorjenjivanje.
Tek posađen lejlandi još nema razvijen korijen u okolnom zemljištu i zbog toga je osjetljiviji na nedostatak vode.
Ne postoji univerzalno pravilo da biljku treba zalivati tačno određen broj puta sedmično.
Potreba za vodom zavisi od:
- temperature vazduha
- količine padavina
- tipa zemljišta
- veličine biljke
- izloženosti suncu
- godišnjeg doba.
Tokom vrelih podgoričkih ljeta potrebno je posebno pratiti vlažnost zemljišta.
Bolje je obezbijediti temeljno zalivanje zone korijena nego često površinski nakvasiti samo nekoliko centimetara zemljišta.
Navodnjavanje kap po kap za lejlandi
Ako sadite dužu živu ogradu, sistem kap po kap može biti veoma praktično rješenje.
Omogućava da voda dolazi direktno u zonu korijena svake biljke i olakšava ravnomjerno zalivanje cijelog reda.
Ovo je posebno korisno u Podgorici tokom ljetnjih mjeseci kada duži periodi bez kiše nijesu neuobičajeni.
Sistem ipak treba pravilno podesiti. Količina vode i trajanje zalivanja zavise od zemljišta, vremenskih uslova i starosti biljaka.
Da li lejlandi treba prihranjivati?
Kao i druge biljke, lejlandi za razvoj koristi hranljive materije iz zemljišta.
Prije intenzivne prihrane dobro je znati kakvo je zemljište i u kakvom je stanju biljka.
Odgovarajuća prihrana može pomoći zdravom razvoju, ali više đubriva ne znači automatski brži i bolji rast.
Pretjerana prihrana može napraviti probleme.
Cilj nije da lejlandi raste maksimalnom mogućom brzinom, već da razvija zdrav korijen i gustu, stabilnu krošnju.
Kada početi sa orezivanjem lejlandija?
Jedna od čestih grešaka je čekati da lejlandi postane prevelik prije prvog ozbiljnog oblikovanja.
Ako želite pravilnu i gustu živu ogradu, bolje je početi sa kontrolisanim oblikovanjem dok su biljke mlađe.
Orezivanjem bočnih izdanaka podstiče se formiranje gušće površine i kontroliše širina ograde.
Vrh se obično intenzivnije kontroliše kada biljka dostigne približno željenu visinu.
Na taj način energija rasta može se više usmjeriti na formiranje guste ograde umjesto nekontrolisanog rasta u visinu.
Važno pravilo kod orezivanja lejlandija
Kod lejlandija treba izbjegavati veoma duboko rezanje u staro, potpuno ogoljeno drvo.
Za razliku od nekih listopadnih grmova, četinarski djelovi bez zelenih izdanaka mogu veoma slabo ili uopšte ne obnoviti zelenu masu.
Zato je mnogo bolje lejlandi redovno i umjereno orezivati nego pustiti da godinama raste, a zatim pokušati drastično smanjiti njegovu širinu.
Redovno održavanje od početka daje mnogo ljepšu živu ogradu.
Koliko visoku ogradu od lejlandija napraviti?
Lejlandi prirodno može dostići znatno veću visinu nego što je potrebna za prosječno dvorište.
Za zaštitu privatnosti često nije potrebno dozvoliti biljci da postane veoma visoka.
Visina se bira prema konkretnom prostoru, ali treba razmišljati o nekoliko stvari:
- šta želite zakloniti
- koliko je veliko dvorište
- koliko je ograda udaljena od objekta
- da li će previsoka ograda praviti nepotrebnu sjenku
- koliko će biti zahtjevno njeno kasnije održavanje.
Pravilno održavana niža i gusta ograda često je funkcionalnija od veoma visokog reda četinara koji je teško orezivati.
Zašto lejlandi počinje da se suši?
Sušenje ili promjena boje lejlandija može imati različite uzroke.
Mogući razlozi uključuju:
- nedostatak vode
- pretjerano zadržavanje vode oko korijena
- probleme sa drenažom
- stres nakon sadnje
- bolesti
- štetočine
- nepravilnu prihranu
- oštećenje korijena
- veoma nepovoljne vremenske uslove.
Zbog toga se uzrok ne može pouzdano odrediti samo na osnovu informacije da je biljka „počela da žuti“.
Treba pogledati gdje promjena počinje, kakvo je zemljište, koliko se biljka zaliva i da li postoje drugi simptomi.
Da li lejlandi može da se sadi u Podgorici?
Lejlandi se koristi u našem podneblju, ali sadnja lejlandija u Podgorici zahtijeva posebnu pažnju tokom toplog dijela godine.
Mlade biljke treba pravilno zalivati dok se ne ukorijene.
Sunčan položaj može odgovarati biljci, ali kombinacija visokih temperatura, suvog zemljišta i nedovoljno razvijenog korijena može izazvati ozbiljan stres kod tek posađenih sadnica.
Zbog toga je kod dužih živih ograda veoma korisno unaprijed planirati navodnjavanje.
Lejlandi, fotinija ili lovor višnja?
Lejlandi nije jedini izbor za živu ogradu.
Ako želite brzorastuću, visoku zimzelenu ogradu četinarskog izgleda, lejlandi može biti odličan izbor.
Ako želite dekorativne crvene mlade listove, možete razmotriti fotiniju Red Robin.
Ako vam se više dopadaju veliki, sjajni, zeleni listovi i izgled guste lisnate ograde, interesantna je lovor višnja.
Više o razlikama možete pročitati u našim vodičima „Koje biljke su najbolje za živu ogradu u Podgorici?“ i „Fotinija ili lovor višnja – šta izabrati za živu ogradu?“
Najčešće greške prilikom sadnje lejlandija
Da bi se formirala zdrava i lijepa živa ograda, pokušajte izbjeći nekoliko čestih grešaka:
- pregustu sadnju
- sadnju neposredno uz zid ili ogradu
- nedovoljno zalivanje nakon sadnje
- lošu drenažu zemljišta
- čekanje previše godina prije početka oblikovanja
- drastično rezanje u staro drvo
- izbor lejlandija za prostor u kojem nema mjesta za njegov razvoj.
Najbolji rezultati postižu se kada se veličina buduće ograde planira prije sadnje.
Lejlandi sadnice u Podgorici – Vrtni centar Green IN
Ako planirate živu ogradu od lejlandija u Podgorici, u Vrtnom centru Green IN možete pronaći sadnice za uređenje dvorišta i zelenih površina.
Prije kupovine izmjerite dužinu buduće ograde i razmislite o visini koju želite postići.
Na osnovu dužine ograde, veličine sadnica i željenog razmaka možemo vam pomoći da odredite koliko biljaka vam je potrebno.
Pored lejlandija, možete razmotriti i druge četinare, fotiniju, lovor višnju i druge biljke za živu ogradu, u zavisnosti od izgleda i funkcije koju želite postići.
Posjetite Vrtni centar Green IN u Podgorici i izaberite odgovarajuće sadnice lejlandija za vašu buduću živu ogradu.