Fotinija Red Robin (Photinia × fraseri ‘Red Robin’) jedna je od najpopularnijih zimzelenih biljaka za formiranje dekorativne žive ograde. Prepoznatljiva je po mladim crvenim listovima koji kasnije prelaze u zelenu boju, zbog čega ograda od fotinije tokom godine dobija veoma atraktivan izgled.
Jedno od najčešćih pitanja prije sadnje je: koliki razmak treba ostaviti između fotinija?
Za formiranje klasične žive ograde fotinije se najčešće sade na približno 60 do 100 cm razmaka, ali idealan razmak zavisi od veličine sadnica, željene gustine i visine buduće ograde.
Zato nije isto da li sadite male mlade biljke ili već razvijene sadnice fotinije.
Na kojem razmaku saditi fotiniju za živu ogradu?
Ako je cilj formiranje guste žive ograde, okvirno se može koristiti sljedeće pravilo:
- 50–60 cm – gušća sadnja i brže vizuelno zatvaranje ograde
- 70–80 cm – veoma dobar kompromis između gustine i prostora za razvoj biljaka
- 90–100 cm – pogodno za veće i razvijenije sadnice ili kada nije neophodno da se ograda veoma brzo zatvori.
Ove vrijednosti treba posmatrati kao smjernice, a ne kao pravilo koje važi za svaku sadnicu.
Prije konačne odluke treba uzeti u obzir veličinu i razvijenost fotinija koje sadite.
Da li je 50 cm između fotinija premalo?
Razmak od oko 50 cm može se koristiti kada želite da se mlade biljke relativno brzo povežu u gustu živu ogradu.
Međutim, gušća sadnja znači i veću konkurenciju biljaka za vodu, hranljive materije i prostor za razvoj korijena.
U Podgorici je ovo posebno važno zbog visokih ljetnjih temperatura i dugih perioda bez značajnijih padavina.
Ako se fotinije sade gusto, kvalitetno navodnjavanje i pravilna prihrana postaju još važniji.
Da li je 1 metar između fotinija previše?
Ne mora biti.
Kod većih i razvijenijih sadnica razmak od približno jednog metra može biti sasvim dobar.
Fotinija vremenom razvija široku i razgranatu krošnju, posebno ako se pravilno orezuje.
Kod manjih sadnica posađenih na razmaku od jednog metra jednostavno će biti potrebno više vremena da se prostor između biljaka potpuno zatvori.
Zato odluka zavisi i od toga koliko brzo želite dobiti potpuno formiranu živu ogradu.
Koliko fotinija treba za 10 metara ograde?
Kada znamo razmak, lako možemo približno izračunati potreban broj biljaka.
Za živu ogradu dužine 10 metara:
razmak 50 cm → približno 20–21 sadnica
razmak 60 cm → približno 17–18 sadnica
razmak 70 cm → približno 15 sadnica
razmak 80 cm → približno 13–14 sadnica
razmak 100 cm → približno 10–11 sadnica.
Tačan broj zavisi od toga da li želite da prva i posljednja biljka budu posađene na samim krajevima planirane linije ograde.
Najjednostavnije je prvo izmjeriti ukupnu dužinu, a zatim prema veličini sadnica odrediti optimalan razmak.
Koliko fotinija treba za 20 metara?
Za ogradu od 20 metara možemo koristiti isti princip.
Na razmaku od 50 cm potrebno je približno 40 biljaka, dok će na razmaku od jednog metra biti potrebno približno 20 biljaka.
Na često korišćenom razmaku od oko 70–80 cm potrebno je približno 25–29 sadnica.
Zbog toga razlika od samo 20 ili 30 centimetara u razmaku može značajno promijeniti ukupan broj biljaka i cijenu formiranja duže žive ograde.
Koliko brzo se fotinije spoje u živu ogradu?
Ne postoji precizan broj godina koji važi za svaku ogradu.
Brzina zatvaranja prostora zavisi od:
- početne veličine sadnica
- razmaka između biljaka
- kvaliteta zemljišta
- količine vode
- prihrane
- količine sunčeve svjetlosti
- načina orezivanja
- zdravstvenog stanja biljaka.
Veće sadnice i manji razmak prirodno će ranije dati izgled zatvorene ograde.
Međutim, cilj ne treba da bude samo što brže zatvaranje. Mnogo je važnije da biljke imaju dobre uslove za dugoročan razvoj.
Kako dobiti gustu ogradu od fotinije?
Pravilan razmak je samo prvi korak.
Za gustu ogradu veoma je važno redovno orezivanje fotinije.
Orezivanjem se podstiče grananje, pa biljka umjesto nekoliko dugih izdanaka razvija veći broj bočnih grana.
To pomaže da se prostor između susjednih biljaka postepeno popuni.
Orezivanje ima još jednu prednost: novi izdanci fotinije imaju karakterističnu crvenu boju, pa nakon pravilnog oblikovanja ograda dobija novi talas dekorativnih crvenih listova.
Kada je najbolje saditi fotiniju?
Jesen i proljeće predstavljaju veoma dobre periode za sadnju fotinije.
Temperature su tada umjerenije i biljka ima dobre uslove za razvoj korijena prije najvećih ljetnjih vrućina.
Kontejnerske sadnice mogu se saditi tokom dužeg dijela godine jer njihov korijen dolazi sa postojećim supstratom.
Ipak, prilikom sadnje tokom toplog perioda potrebno je obratiti posebnu pažnju na zalivanje.
Za uslove u Podgorici veoma je korisno da biljke imaju dovoljno vremena za ukorjenjivanje prije perioda najviših ljetnjih temperatura.
Kako pripremiti zemljište za sadnju fotinije?
Prije sadnje treba pripremiti dovoljno prostora da korijen može lako nastaviti razvoj u okolnom zemljištu.
Zemljište ne bi trebalo da bude dugotrajno natopljeno vodom, pa je dobra drenaža veoma važna.
Ako sadite čitav red fotinija, prvo označite pravac buduće ograde kanapom.
Tako ćete izbjeći da nakon nekoliko metara biljke izađu iz planirane linije.
Izmjerite željeni razmak i označite mjesto svake sadnice prije nego što počnete kopanje.
Koliko fotiniju udaljiti od zida ili ograde?
Ne treba razmišljati samo o razmaku između biljaka.
Fotinija mora imati dovoljno prostora i prema postojećoj ogradi, zidu ili drugom objektu.
Ako je posadite neposredno uz ogradu, kasnije može biti teško prići zadnjoj strani biljke radi orezivanja i održavanja.
Prilikom određivanja udaljenosti treba razmišljati o širini buduće žive ograde, a ne samo o veličini sadnice koju trenutno držite u rukama.
Ako planirate urednu, redovno orezivanu ogradu, unaprijed odredite njenu željenu širinu i ostavite dovoljno prostora za održavanje.
Koliko često zalivati fotiniju nakon sadnje?
Tek posađene fotinije zahtijevaju redovno praćenje vlažnosti zemljišta.
Nije dobro koristiti univerzalno pravilo poput „zalivati dva puta sedmično“, jer potreba za vodom značajno zavisi od temperature, zemljišta i veličine biljke.
Tokom podgoričkog ljeta zemljište može veoma brzo gubiti vlagu.
Mladoj biljci treba obezbijediti vodu u cijeloj zoni korijena, a ne samo površinski nakvasiti zemljište.
Kod dužih živih ograda navodnjavanje kap po kap predstavlja praktično rješenje jer omogućava ravnomjernije zalivanje svih biljaka.
Fotinija na suncu ili u sjenci?
Fotiniji odgovaraju sunčani i polusjenoviti položaji.
Dobra količina svjetlosti doprinosi lijepom razvoju biljke i intenzivnoj boji novih crvenih listova.
Međutim, jako podgoričko ljetnje sunce u kombinaciji sa nedostatkom vode može predstavljati veliki stres za mladu, tek posađenu biljku.
Zato kod izbora položaja treba istovremeno planirati i način navodnjavanja.
Fotinija ili lovor višnja za živu ogradu?
Ako još nijeste odlučili koju biljku želite za živu ogradu, fotinija nije jedina mogućnost.
Fotinija Red Robin je posebno interesantna zbog crvenih mladih listova i dekorativnog izgleda.
Lovor višnja ima velike, sjajne, tamnozelene listove i može formirati veoma gustu zelenu ogradu.
Obje biljke imaju svoje prednosti.
Više o razlikama možete pročitati u našem vodiču „Fotinija ili lovor višnja – šta izabrati za živu ogradu?“
Fotinija ili lejlandi?
Ove dvije biljke daju potpuno drugačiji izgled.
Fotinija je zimzeleni lisnati grm sa crvenim mladim izdancima, dok je lejlandi brzorastući četinar.
Ako želite dekorativnu živu ogradu umjerene visine koju ćete oblikovati kao grm, fotinija je veoma interesantan izbor.
Ako je cilj visoka zimzelena barijera četinarskog izgleda, lejlandi može biti pogodniji.
Za više informacija o sadnji lejlandija pročitajte naš članak „Lejlandi – sadnja, razmak i održavanje“.
Najčešća greška – pregusta sadnja
Kada ljudi žele da što prije dobiju gustu ogradu, često odluče da posade mnogo više biljaka nego što je potrebno.
Na početku takva ograda može izgledati bolje, ali kasnije biljke počinju da se međusobno bore za prostor, vodu i hranljive materije.
Zato je bolje napraviti pravilan razmak između fotinija i gustinu kasnije postići pravilnim orezivanjem i njegom.
Ne treba zaboraviti da će mala sadnica koju danas kupujete nastaviti da raste godinama.
Koji je onda najbolji razmak između fotinija?
Za većinu klasičnih živih ograda razmak od približno 60 do 100 cm predstavlja dobru polaznu tačku.
Ako želite brže zatvaranje i imate manje sadnice, može se koristiti manji razmak.
Kod većih sadnica moguće je ostaviti više prostora.
Ako nijeste sigurni, prije kupovine izmjerite dužinu ograde i odredite željenu visinu. Na osnovu konkretne veličine sadnica mnogo preciznije se može izračunati njihov potreban broj.
Sadnice fotinije u Podgorici – Vrtni centar Green IN
Ako tražite fotiniju Red Robin u Podgorici za formiranje nove žive ograde, u Vrtnom centru Green IN možete pronaći sadnice za uređenje dvorišta i zelenih površina.
Prije dolaska izmjerite ukupnu dužinu buduće ograde.
Na osnovu dužine, veličine raspoloživih sadnica i željene gustine možemo vam pomoći da odredite optimalan razmak i potreban broj fotinija.
Pored fotinije, možete razmotriti i lovor višnju, lejlandi i druge biljke za formiranje zimzelenih ograda.
Posjetite Vrtni centar Green IN u Podgorici i izaberite odgovarajuće sadnice fotinije za vašu novu živu ogradu.